Bruksizam: Šta je škripanje i stiskanje zubima i kako ga se rešiti?
- Da li se nekad budite sa bolom u vilici, glavoboljom ili osećajem napetosti u vratu?
- Ili vas je partner usred noći gurnuo laktom uz šapat: „Prestani s tim groznim zvukom!“
Ako ste se prepoznali u ovim simptomima, velika je verovatnoća da patite od bruksizma.
Niste sami.
Kao doktor stomatologije, često se susrećem sa ovim problemom kod pacijenata. Mnogi ga ignorišu, misleći da je bezopasna navika. Međutim, bruksizam je ozbiljan problem koji, ako se ne leči, može imati dugoročne posledice po vaše oralno i opšte zdravlje. Ovaj tekst je vaš sveobuhvatni vodič da razumete šta je bruksizam, zašto se javlja i, što je najvažnije, kako ga efikasno rešiti.
Šta je bruksizam?
Bruksizam je medicinski termin za nesvesno škripanje i stiskanje zubima. Najčešće se javlja tokom spavanja, pa se naziva noćni bruksizam. Ljudi koji pate od njega često nisu ni svesni problema dok im partner ili članovi porodice ne ukažu na karakterističan zvuk.
Iako je noćno škripanje zubima najčešći oblik, bruksizam se može javiti i tokom dana. To se naziva dnevni bruksizam i obično je povezan sa stresom, koncentracijom ili napetošću.

Suština problema je u tome što tokom spavanja, vilica može da razvije pritisak koji je i do deset puta jači od normalnog žvakanja. U tim trenucima, mišići su u stanju konstantne kontrakcije, što dovodi do njihovog umora i iscrpljenosti. Pacijenti često opisuju osećaj kao da im je vilica „zakovana“ ujutru, a mišići bolni na dodir. Taj osećaj pritiska može da potraje nekoliko sekundi i da se ponavlja više puta tokom noći, što s vremenom može dodatno opteretiti zube, vilicu i mišiće lica.
Evo nekoliko znakova koji mogu ukazivati na to da imate bruksizam. Ako prepoznajete sebe u barem dva od njih, preporučljivo je da se obratite stomatologu:
- Ukoliko vam je neko rekao da škripite zubima dok spavate
- Ako po buđenju osećate napetost ili bol u vilici
- Ako često imate glavobolje, naročito u predelu slepoočnica
- Ako ste primetili da nesvesno stežete ili škrgućete zubima tokom dana
- Ako su vaši zubi vidno istrošeni, istanjeni, napukli ili deluju prozirno
Zašto se bruksizam javlja? Uzroci stiskanja i škripanja zubima
Uzroci bruksizma su složeni i najčešće su rezultat delovanja više različitih faktora. Retko je u pitanju samo jedan razlog, već se obično radi o kombinaciji faktora. Najčešći uzroci su:
- Stres i anksioznost: Ovo je ubedljivo najčešći uzrok bruksizma. Tokom dana, stres i napetost se akumuliraju, a noću, telo ih oslobađa kroz nesvesno stiskanje vilice. Slično je kao kada stisnete pesnice kada ste nervozni, samo što ovde to radite nesvesno i mnogo jače.
- Strukturalni problemi: Nepravilan zagrižaj, nedostatak zuba, krive plombe ili krunice mogu dovesti do toga da vilica pokušava da nađe pravilan položaj, što dovodi do škripanja.
- Određene bolesti: Bruksizam može biti povezan sa bolestima kao što su Parkinsonova bolest, apneja u snu ili gastroezofagealni refluks.
- Lekovi: Dugotrajna upotreba terapije medikamentima poput amfetamina ili nekih antidepresiva može biti još jedan uzrok škripanja zuba.
- Nedostatak magnezijuma, koji je ključan za pravilno funkcionisanje nervnog i mišićnog sistema, može doprineti pojavi škripanja zuba. Takođe, prekomerna konzumacija alkohola, kafe i cigareta negativno utiče na nervni sistem, pa se i ovi faktori svrstavaju među uzroke bruksizma.
Simptomi i posledice bruksizma
Mnogi ljudi ne znaju da pate od bruksizma dok ne primete njegove simptome i posledice. Oni mogu da budu blagi na početku, ali se vremenom pogoršavaju. Najčešći simptomi su:

- Istrošenost zuba: Najčešći i najlakše uočljiv znak bruksizma je istrošena, ravna površina zuba — kao da su “ispeglani” od stalnog stiskanja ili škrgutanja. U gorim slučajevima, može doći do pucanja ili čak gubitka zuba. To nije samo estetski problem; nekontrolisano stiskanje zubima može da prouzrokuje mikro-pukotine u zubnoj gleđi, što zube čini osetljivim i podložnijim karijesu. Vremenom, može doći do značajnog skraćivanja zuba, što narušava estetiku osmeha i funkciju žvakanja.
- Osetljivost zuba: Zbog istrošenosti gleđi, zubi postaju osetljivi na hladno i toplo.
- Bol i napetost: Konstantan pritisak na mišiće vilice dovodi do bola u vilici, bola u uhu, vratu i ramenima. Pacijenti se često žale na tenzione glavobolje.
- Povlačenje desni: Usled prekomernih sila koje se tokom škripanja zubima prenose na njihov potporni aparat, može doći do povlačenja desni i ogoljavanja korena zuba. U pojedinim slučajevima, ovaj proces može biti praćen otokom i krvarenjem desni.
- Glavobolje, naročito u predelu slepoočnica, čest su prateći simptom bruksizma i nastaju usled napetosti mišića vilice.
- Problemi sa ušima, poput osećaja začepljenosti ili tinitusa (zvonjenja i šuštanja u ušima), mogu se javiti kao posledica pritiska koji bruksizam stvara na mišiće i strukture u blizini ušnog aparata.
- Poremećaj funkcije viličnog zgloba (TMZ): Škripanje i stiskanje zubima opterećuje vilični zglob, što može dovesti do zvuka „klikanja“ prilikom otvaranja usta ili čak do otežanog otvaranja usta. Hronično opterećenje zgloba može dovesti do ozbiljnih upala i disfunkcije.
- Poremećaj sna: Iako je bruksizam sam po sebi poremećaj spavanja, on često narušava i sam kvalitet sna, pa se osoba može buditi umorna, napeta ili razdražljiva tokom dana.
Kako se leči bruksizam? Terapija i rešenja
Dobra vest je da se bruksizam može uspešno lečiti, a ključno je rešiti uzrok. U A Med ordinaciji pristupamo problemu individualno, kombinujući više metoda.
1. Izrada štitnika – silikonska navlaka (splint)
Ovo je najčešći i najefikasniji metod za lečenje noćnog bruksizma. Splint je providna, tanka proteza izrađena od akrila (silikona), koja se postavlja na gornju ili donju vilicu. Njena funkcija je dvostruka:
- Štiti zube: Sprečava direktan kontakt gornjih i donjih zuba, čime se zaustavlja njihovo trošenje i pucanje.
- Opušta mišiće: Pomaže mišićima vilice da se opuste, smanjujući napetost i bol.

Naročito je važno da štitnik bude izrađen po meri pacijenta u stomatološkoj ordinaciji, kako bi savršeno prijanjala i bila udobna za nošenje tokom noći. U našoj praksi, štitnik se izrađuje na osnovu otiska vaših zuba, što garantuje maksimalnu preciznost i udobnost.
Kada se upotrebom splinta postigne olakšanje i prestanak bolova, sledi druga faza terapije — trajna korekcija odnosa između zuba, mišića i zgloba radi pravilnog zagrižaja. U zavisnosti od slučaja, to može podrazumevati minimalno brušenje zuba, rekonstrukciju ispuna, krunica, mostova ili implantata, kao i nadoknadu nedostajućih zuba kako bi se uspostavio savršen balans u vilici.
2. Tretman botoksom za bruksizam
Da, botoks se pokazao kao izuzetno efikasan u lečenju bruksizma. Ubrizgavanjem male količine botoksa u mišiće vilice, privremeno se smanjuje njihova snaga, što eliminiše stiskanje i škripanje. Tretman je brz, bezbolan i siguran, a efekti traju nekoliko meseci. Botoks za bruksizam je idealno rešenje za pacijente kod kojih je problem uzrokovan isključivo mišićnom aktivnošću.
3. Rešavanje uzroka – emocionalna povezanost
Kada je bruksizam povezan sa emocionalnim uzrocima, konsultacija sa psihoterapeutom ili savetnikom može igrati ključnu ulogu u terapiji. Tokom razgovora, pacijent ima priliku da prepozna i razume dublje izvore stresa ili anksioznosti koji doprinose ovom problemu. Razumevanje bruksizma iz psihološke perspektive pomaže u razvoju efikasnih strategija za kontrolu stresa i emocionalnih reakcija, čime se postiže dugoročno olakšanje.
Šta možete sami da uradite?
Iako je profesionalna pomoć ključna, postoji nekoliko stvari koje možete sami da uradite kako biste ublažili simptome i pomogli u oporavku:
Vežbe opuštanja vilice: Nežno masirajte mišiće vilice. Možete ih opustiti tako što ćete lagano otvoriti i zatvoriti usta, bez pritiska.
Smanjite stres: Pokušajte da prepoznate situacije koje vam izazivaju stres. Uvedite u svoju rutinu aktivnosti koje vas opuštaju, poput šetnje, slušanja muzike ili čitanja.
Izbegavajte krutu hranu: Privremeno izbacite iz ishrane orašaste plodove, tvrde bombone i druge namirnice koje zahtevaju snažno žvakanje. To će dati odmor vašim mišićima.
Hidrirajte se: Pijte dovoljno vode kako biste hidrirali mišiće i zglobove.
Zašto se javlja bruksizam kod dece?

Bruksizam kod dece je pojava koja se javlja češće nego što roditelji misle i obično nije razlog za zabrinutost. Tokom odrastanja, mnogi mališani prolaze kroz fazu škripanja ili stiskanja zuba, što je najčešće povezano sa nicanjem i zamenom mlečnih zuba stalnim.
U tom periodu dolazi do promena u položaju i odnosu vilica, pa deca nesvesno reaguju stiskanjem zuba. Iako zvuk može biti neprijatan, deca su generalno otpornija na štetne efekte bruksizma od odraslih, a problem obično nestaje sam od sebe kada se stabilizuje zagrižaj sa stalnim zubima. U ređim slučajevima, kada bruksizam dovodi do nepravilnog položaja zuba ili dugotrajnog trošenja, može biti potrebno nošenje ortodontskog aparata koji pomaže u pravilnom usklađivanju vilica.
Uzrok skripe zuba kod beba
Škripanje zubima kod beba najčešće je normalna i prolazna faza razvoja. Tokom nicanja prvih mlečnih zuba, desni postaju osetljive i svrbuckave, pa bebe instinktivno trljaju zubiće kako bi ublažile nelagodnost. Ovaj refleks može dovesti do škripanja, a kod nekih beba ono se može razviti i u kratkotrajnu naviku, jer im donosi osećaj olakšanja.
Kako pomoći bebi koja škripi zubima:
- Masaža desni: Nježno masirajte desni čistim prstom ili pomoću posebnih gumenih igračka za izbijanje zubića, koje hlade i ublažavaju nelagodnost.
- Gelovi za desni: Mogu se koristiti blagi gelovi koji sadrže prirodne sastojke ili blage anestetike, uz prethodni savet pedijatra.
- Hladna i hrskava hrana: Kada beba počne da jede čvrstu hranu, ponudite joj ohlađeno voće ili povrće poput šargarepe, krastavca ili smrznute banane — to prirodno ublažava svrab i bol.
U većini slučajeva, škripanje zubićima ne zahteva lečenje, jer spontano nestaje kada prođe faza rasta zuba. Međutim, ako beba pokazuje znake bola, upale desni, povišenu temperaturu ili neuobičajeno ponašanje, važno je obratiti se pedijatru.
Kada reagovati kod škripanja zuba?
Škripanje zubima jeste nesvesna ali i veoma loša navika koja ima negativnih efekata na vaše zdravlje. Ne čekajte da bruksizam ošteti vaše zube i izazove hroničan bol.
Ako prepoznajete simptome bruksizma kod sebe ili u svojoj okolini, preporučuje se pravovremena poseta stomatologu. Rano reagovanje omogućava da se spreči dalja destrukcija zuba i smanji nelagodnost, dok adekvatna terapija pomaže u postizanju dugoročne zaštite zubnog sistema.
U A Med ordinaciji, kroz detaljan pregled, utvrdićemo uzrok vašeg problema i ponuditi vam najbolje rešenje, bilo da je to izrada splinta (štitnika), tretman botoksom ili kombinacija terapija.
Zakažite pregled kod Dr. Berislava u A Med ordinaciji pozivom
na broj 063 709 52 59
Zakažite svoj termin za besplatne konsultacije.
Tekst stručno pregledao: Dr. Berislav Leburić iz A Med ordinacije

